Alprazolam Krka

• ako ste alergični na alprazolam ili neki drugi sastojak ovog lijeka (naveden u dijelu 6.)
• ako bolujete od mijastenije gravis (uzrokuje slabost mišića).
• ako imate ozbiljnih poteškoća s disanjem (npr. kronični bronhitis ili emfizem).
• ako bolujete od apneje u snu (pauze u disanju koje nastaju tijekom spavanja).
• ako imate teško oštećenje jetre.
• ako imate akutno trovanje alkoholom ili drugim lijekovima koji utječu na središnji živčani sustav.

Obratite se svom liječniku ili ljekarniku prije nego uzmete Alprazolam Krka:

• ako imate oštećenu funkciju bubrega.
• ako imate oštećenu funkciju jetre.
• ako ste općeg lošeg stanja.
• ako uzimate druge lijekove za liječenje psihičkih bolesti.
• ako uzimate lijekove protiv bolova koji sadrže dekstropropoksifen. Ta kombinacijse mora izbjegavati jer može uzrokovati poteškoće s disanjem.
• ako ste se osjećali tako depresivno da ste razmišljali o oduzimanju vlastitog života.
• ako ste u prošlosti zlorabili opojne droge ili alkohol ili Vam je bilo teško prestati uzimati lijekove, piti alkohol ili uzimati opojne droge (vidi također dio 4. "Moguće nuspojave"). Vaš će Vam liječnik možda htjeti pružiti posebnu pomoć prilikom prestanka uzimanja tih tableta.
• ako ste već prije uzimali lijekove za smirenje, jer Vam se tijelo brzo može priviknuti na ovaj tip lijekova na način da Vam više neće pomoći.
• ako ste osoba starije životne dobi, benzodiazepine i slične lijekove treba koristiti s oprezom zbog rizika od sedacije i/ili slabosti u kostima i mišićima koji mogu izazvati padove, često s ozbiljnim posljedicama u ovoj populaciji.
• ako primijetite da učinak ovih tableta slabi nakon što ste koristili lijek nekoliko tjedana (tolerancija).

Primjena lijeka Alprazolam Krka tableta može dovesti do fizičke i psihičke ovisnosti o lijeku. Ako primijetite da imate poteškoća s prestankom uzimanja ovog lijeka, možda ste psihički ovisni o njemu. Fizička ovisnost znači da se simptomi ustezanja javljaju kada se liječenje ovim lijekom iznenada prekine. Rizik od ovisnosti se povećava s dozom i trajanjem liječenja. Kako bi se smanjili rizici, doza mora biti što niža, a trajanje liječenja što je moguće kraće. Slijedite preporuke liječnika o dozi. Rizik je veći u bolesnika koji zlorabe ili su zlorabili alkohol i opojne droge (vidjeti također dio 3. "Ako prestanete uzimati Alprazolam Krka").

Zlouporaba je poznat rizik za ovaj lijek (vidjeti također dio 4 "Moguće nuspojave"). Zlouporaba ovog lijeka može dovesti do predoziranja i smrti. Uvijek slijedite preporuke liječnika o dozi. Ovaj lijek može biti poželjan za osobe koje zloupotrebljavaju lijekove na recept i treba ga držati izvan dohvata drugih osoba.

Tijekom liječenja lijekom Alprazolam Krka može doći do poremećaja pamćenja. Problemi se obično javljaju nekoliko sati nakon uzimanja lijeka. Obratite se svom liječniku ako primijetite ovakav simptom.

Liječenje lijekom Alprazolam Krka može povećati rizik od pojave epizoda hipomanije ili manije u bolesnika s depresijom. Odmah se obratite svom liječniku ako se razviju simptomi manije ili hipomanije.

Ako patite od depresije moguća je pojava misli o samoozljeđivanju ili samoubojstvu tijekom primjene lijeka Alprazolam Krka.

Posavjetujte se sa svojim liječnikom prije početka liječenja lijekom Alprazolam Krka.

Ako je liječenje lijekom Alprazolam Krka neophodno, a Vi imate depresiju ili ste prije imali suicidalne misli te misli o samoozljeđivanju ili samoubojstvu, Vaš liječnik će pažljivo pratiti Vaše liječenje. Odmah se javite svom liječniku ili otiđite u najbližu bolnicu ako Vam se pojave misli o samoozljeđivanju ili samoubojstvu.

Alprazolam se ne preporučuje u djece i adolescenata u dobi ispod 18 godina.

Obavijestite svog liječnika ili ljekarnika ako uzimate, nedavno ste uzeli ili biste mogli uzeti bilo koje druge lijekove, osobito lijekove nabrojane ispod, jer se učinak lijeka Alprazolam Krka ili drugog lijeka može promijeniti kada se uzimaju u isto vrijeme:

• opioidi (jaki lijekovi protiv boli, lijekovi za nadomjesnu terapiju i neki lijekovi protiv kašlja). To povećava rizik od omamljenosti, poteškoća u disanju (depresije disanja), kome te može biti opasno po život. Zbog toga se istodobna primjena treba uzeti u obzir samo ako druge

mogućnosti liječenja nisu moguće. Međutim, ako Vaš liječnik propiše Alprazolam Krka zajedno s opioidima, mora ograničiti dozu i trajanje istodobnog liječenja. Obavijestite liječnika o svim opioidnim lijekovima koje uzimate i pomno pratite preporuke liječnika o doziranju. Bilo bi korisno obavijestiti prijatelje ili rodbinu da budu svjesni gore navedenih znakova i simptoma. Obratite se liječniku ako se pojave simptomi kao što su omamljenost ili poteškoće s disanjem.

• bilo koje druge lijekove za liječenje tjeskobe ili depresije ili nesanice (npr. nefazodon, fluvoksamin, fluoksetin).
• neke snažne lijekove protiv boli (npr. morfin, kodein, dekstropropoksifen).
• antipsihotike koji se koriste za liječenje psihičkih bolesti kao što je shizofrenija (antipsihotici uključujući klozapin).
• lijekove za poremećaje spavanja (tablete za spavanje).
• lijekove za liječenje epilepsije (npr. karbamazepin).
• antihistaminike za liječenje alergija.
• lijekove za liječenje gljivičnih infekcija (npr. ketokonazol, itrakonazol, flukonazol, vorikonazol).
• lijekove za kontracepciju koji se uzimaju kroz usta.
• određene antibiotike (npr. eritromicin, klaritromicin, telitromicin).
• cimetidin (za liječenje čireva na želucu).
• diltiazem (koristi se za liječenje angine i visokog krvnog tlaka).
• digoksin (koristi se za liječenje različitih stanja srca).
• ritonavir ili druge slične lijekove koji se koriste za liječenje HIV infekcije.
• rifampicin, lijek koji se koristi za liječenje tuberkuloze.
• lijekove za liječenje astme i bronhitisa (npr. teofilin).
• lijekove za opuštanje mišića (kad se koriste u kombinaciji s alprazolamom mogu povećati učinak na opuštanje mišića, čime se povećava rizik od pada.
• gospinu travu (biljni pripravak).

Ako planirate operativni zahvat pod općom anestezijom, obavijestite svog liječnika ili anesteziologa da uzimate Alprazolam Krka.

Možete uzimati tablete s hranom ili bez nje. Progutajte tabletu s malom količinom tekućine. Važno je da ne uzimate alkohol dok uzimate Alprazolam Krka, jer alkohol povećava neželjene učinke

ovog lijeka.

Ako ste trudni ili dojite, mislite da biste mogli biti trudni ili planirate imati dijete, obratite se svom liječniku ili ljekarniku za savjet prije nego uzmete ovaj lijek.

Morate odmah reći svom liječniku ako ste trudni ili planirate imati dijete. Iskustva u ljudi ukazuju da djelatna tvar alprazolam može štetiti nerođenom djetetu (povećan rizik od malformacije kao što je rascjep nepca). Nemojte uzimati Alprazolam Krka ako ste trudni ili planirate trudnoću, osim ako Vam liječnik nije drugačije propisao. Vaš liječnik će odlučiti da li korist primjene lijeka nadmašuje rizike primjene na nerođeno dijete.

Ako koristite Alprazolam Krka sve do poroda, obavijestite svog liječnika jer novorođenče može imati neke simptome odvikavanja nakon rođenja.

Nemojte dojiti dok uzimate Alprazolam Krka jer se ovaj lijek izlučuje u majčino mlijeko.

Alprazolam Krka može uzrokovati nuspojave kao što su omamljenost, gubitak pamćenja, mišićnu slabost i oslabljenu koncentraciju. Stoga Vaše sposobnosti mogu biti umanjene, posebno ako ste nedovoljno spavali.

Ti se učinci mogu pojačati ako pijete alkohol. Nemojte voziti niti upravljati strojevima za vrijeme

liječenja lijekom Alprazolam Krka.

Ako Vam je liječnik rekao da ne podnosite neke šećere, obratite se liječniku prije uzimanja ovog lijeka.

Preporučena početna doza: uzmite 0,25 - 0,5 mg tri puta na dan. Ako je potrebno, liječnik Vam može povećati dozu.

Preporučena doza održavanja je 0,5 mg do 3 mg na dan, podijeljeno u nekoliko doza.

Početna doza je 0,25 mg dva ili tri puta na dan u liječenju anksioznih poremećaja. Vaš liječnik može prilagoditi dozu prema potrebi.

Rizik od ovisnosti i zlouporabe može se povećati s dozom i trajanjem liječenja. Liječnik će stoga propisati najmanju moguću učinkovitu dozu i trajanje liječenja, te će često ponovno procjenjivati potrebu za nastavkom liječenja (pogledajte dio 2. "Upozorenja i mjere opreza").

Maksimalno trajanje liječenja ne smije biti dulje od 2-4 tjedna. Ne preporučuje se dugotrajno liječenje. Može doći do smanjenog učinka lijeka ako se koristi dulje od nekoliko tjedana.

Urez služi samo kako bi se olakšalo lomljenje tablete ako imate poteškoće s gutanjem cijele tablete.

Sigurnost i djelotvornost nisu utvrđene za bolesnike mlađe od 18 godina. Stoga se uporaba alprazolama ne preporučuje.

Ako uzmete više tableta nego što je propisao Vaš liječnik (ili ako netko drugi uzima Vaše tablete), potražite liječničku pomoć ili idite u najbližu bolnicu. Uzmite kutiju ovog lijeka sa sobom. Simptomi predoziranja mogu uključivati:

• omaglicu,
• pospanost,
• probleme s disanjem,
• smetenost,
• nesvjesticu,
• slabost mišića,
• poteškoće u koordinaciji pokreta tijela (ataksija),
• osjećaj hladnoće,
• pad krvnog tlaka,
• reakcije poput agresivnosti, halucinacije, uznemirenost i nemir.

Ako ste zaboravili uzeti dozu, uzmite ju čim se sjetite, osim ako nije već vrijeme za sljedeću dozu. Nemojte uzeti dvostruku dozu kako biste nadoknadili zaboravljenu dozu. Uzmite svoju sljedeću dozu u uobičajeno vrijeme.

Uvijek se savjetujte sa svojim liječnikom prije nego što prestanete uzimati lijek Alprazolam Krka jer se doza treba postupno smanjivati. U slučaju naglog prekida liječenja, mogu se javiti simptomi ustezanja, kao što su glavobolja, bolovi u mišićima, jaka tjeskoba, nemir, smetenost, razdražljivost i poremećaj spavanja. U težim slučajevima mogu se javiti sljedeći simptomi: promjena percepcije stvarnosti, promjena stanja svijesti (osjećaj odvojenosti od vlastitog tijela), ukočenost i trnci u rukama i nogama, preosjetljivost na svjetlo, buku i fizički kontakt, halucinacije ili epileptički napadi (konvulzije). Ovi se simptomi mogu pojaviti nekoliko dana nakon što ste prestali uzimati tablete. Kada se liječenje ovim lijekom prekine, simptomi koji su zahtijevali primjenu ovog lijeka mogu se vratiti s većim intenzitetom nego prije. Osim gore navedenih simptoma, može se javiti i promjena raspoloženja.

Stoga će Vaš liječnik postupno smanjivati dozu prilikom prekida liječenja. Smanjenje doze je prilagođeno individualnim potrebama i ovisi o nekoliko čimbenika (kao što je duljina trajanja liječenja i Vaša dnevna doza). Ako ste zabrinuti, Vaš liječnik će Vam reći više o tome.

U slučaju bilo kakvih pitanja u vezi s primjenom ovog lijeka, obratite se liječniku ili ljekarniku.

• Djelatna tvar je alprazolam. Jedna tableta sadrži 0,25 mg, 0,5 mg, 1 mg ili 2 mg alprazolama.
• Drugi sastojci 0,25 mg tableta su laktoza hidrat, kukuruzni škrob, krospovidon (vrsta A), povidon K 25, magnezijev stearat (E470b), polisorbat 80.
• Drugi sastojci 0,5 mg tableta su laktoza hidrat, kukuruzni škrob, krospovidon (vrsta A), povidon K 25, boja carmine (E120), magnezijev stearat (E470b), polisorbat 80.
• Drugi sastojci 1 mg tableta su laktoza hidrat, kukuruzni škrob, krospovidon (vrsta A), povidon K 25, boja patent blue V (E131), magnezijev stearat (E470b), polisorbat 80.
• Drugi sastojci 2 mg tableta su laktoza hidrat, kukuruzni škrob, krospovidon (vrsta A), povidon K 25, magnezijev stearat (E470b), polisorbat 80.
• Pogledajte dio 2: "Alprazolam Krka sadrži laktozu".

• -
• 0,25 mg tablete: bijele do gotovo bijele, okrugle, bikonveksne tablete s ukošenim rubovima. Tablete imaju urez na jednoj strani i utisnutu oznaku 0.25 na drugoj strani, promjera 7 mm. Urez služi samo kako bi se olakšalo lomljenje tablete radi lakšeg gutanja, a ne da bi se podijelila na jednake doze.
• 0,5 mg tablete: blijedo ružičaste, mramorirane, okrugle, bikonveksne tablete s ukošenim rubovima. Tablete imaju urez na jednoj strani i utisnutu oznaku 0.5 na drugoj strani, promjera 7 mm. Urez služi samo kako bi se olakšalo lomljenje tablete radi lakšeg gutanja, a ne da bi se podijelila na jednake doze.
• 1 mg tablete: blijedo zelenkasto plave do blijedo plave, mramorirane, okrugle, bikonveksne tablete s ukošenim rubovima. Tablete imaju urez na jednoj strani i utisnutu oznaku 1 na drugoj strani, promjera 7 mm. Urez služi samo kako bi se olakšalo lomljenje tablete radi lakšeg gutanja, a ne da bi se podijelila na jednake doze.
• 2 mg tablete: bijele do gotovo bijele, okrugle, bikonveksne tablete s ukošenim rubovima i urezom na obje strane. Tablete na obje strane imaju utisnutu oznaku 2 s jedne strane ureza, promjera 9 mm. Urez služi samo kako bi se olakšalo lomljenje tablete radi lakšeg gutanja, a ne da bi se podijelila na jednake doze.

Alprazolam Krka je dostupan u kutijama s 10, 20, 30, 50, 60 i 100 tableta u blisterima. Alprazolam Krka je dostupan u kutijama s 10 x 1, 20 x 1, 30 x 1, 50 x 1, 60 x 1 i 100 x 1 tableta u perforiranim blisterima s jediničnom dozom.

Na tržištu se ne moraju nalaziti sve veličine pakiranja.

KRKA, d.d., Novo mesto, Šmarješka cesta 6, 8501 Novo mesto, Slovenija

KRKA, d.d., Novo mesto, Šmarješka cesta 6, 8501 Novo mesto, Slovenija

TAD Pharma GmbH, Heinz-Lohmann-Straße 5, 27472 Cuxhaven, Njemačka

KRKA - FARMA d.o.o., Radnička cesta 48, 10 000 Zagreb, Hrvatska

Telefon: 01 631 21 01

Lijek se izdaje na recept, u ljekarni.

Potrebno je primijeniti najnižu moguću učinkovitu dozu alprazolama tijekom najkraćeg mogućeg razdoblja od najdulje 2 - 4 tjedna. Potrebu za nastavkom liječenja treba učestalo iznova procjenjivati. Ne preporučuje se dugotrajno liječenje. Rizik od ovisnosti se može povećati s povećanjem doze i trajanja liječenja.

Za optimalan učinak doziranje treba biti individualno prilagođeno na temelju težine simptoma i odgovora bolesnika.

Potreban je oprez u bolesnika koji zahtijevaju povećanje doze kako bi se izbjegle moguće nuspojave.

Liječenje anksioznosti lijekovima mora uvijek biti adjuvantno.

Ako je moguće, liječenje treba započeti, pratiti i završiti isti liječnik.

Početna doza je 0,25 mg do 0,5 mg, 3 puta dnevno. Dozu je potrebno individualno prilagođavati. Doza održavanja je 0,5 mg do 3 mg dnevno, podijeljena u nekoliko doza.

Početna doza je 0,25 mg, 2-3 puta dnevno u liječenju anksioznog poremećaja i može se po potrebi postupno povećavati.

Ako se korite previsoke doze u starijih bolesnika, može doći do konfuzije.

Oprez se preporučuje kod liječenja bolesnika s oštećenjem funkcije jetre. Alprazolam je kontraindiciran kod teškog oštećenja funkcije jetre.

Savjetuje se oprez kod liječenja bolesnika s oštećenjem funkcije bubrega.

Sigurnost i djelotvornost alprazolama u djece i adolescenata u dobi ispod 18 godina nisu još ustanovljene; stoga se primjena alprazolama ne preporučuje.

Dozu treba postupno smanjivati kako bi se izbjegli simptomi ustezanja.

U slučajevima naglog prekida uzimanja benzodiazepina, mogu se pojaviti parestezija, poremećaji percepcije i depersonalizacija tijekom jednog ili više tjedana.

U slučajevima naglog prekida uzimanja benzodiazepina, također su zabilježeni simptomi apstinencije u obliku blage disforije i nesanice, kao i grčevi u želucu i mišićima, povraćanje, znojenje i tremor. U nekim slučajevima zabilježeni su i napadaji.

Za primjenu kroz usta.

Tablete se mogu uzimati s hranom ili bez nje i trebaju se progutati s malom količinom tekućine.

Trajanje liječenja mora biti što kraće i ne dulje od 2 - 4 tjedna. Primjena dulja od ovog razdoblja zahtijeva ponovnu procjenu stanja bolesnika.

Bilo bi korisno informirati bolesnika na početku liječenja o ograničenoj duljini liječenja i precizno objasniti kako će doza biti progresivno smanjivana. Postoje dokazi da se, u slučaju kratkodjelujućih benzodiazepina, simptomi ustezanja mogu pojaviti pri terapijskim dozama, osobito pri višim dozama. Kada se primjenjuju dugodjelujući benzodiazepini važno je upozoriti da se ne zamjenjuju s kratkodjelujućim benzodiazepinima jer može doći do pojave simptoma ustezanja.

Sigurnost i djelotvornost alprazolama u djece i adolescenata u dobi ispod 18 godina nisu još ustanovljene; stoga se primjena alprazolama ne preporučuje.

Oprez se preporučuje kod liječenja bolesnika s oštećenom funkcijom bubrega ili blagom do umjerenom insuficijencijom jetre. Budući da benzodiazepini mogu pospješiti razvoj encefalopatije, alprazolam je kontraindiciran u liječenju bolesnika s teškom insuficijencijom jetre.

U starijih se bolesnika benzodiazepini i srodni lijekovi moraju koristiti s oprezom zbog rizika od pojave sedacije i/ili mišićno-koštane slabosti, zbog čega može doći do padova koji u toj populaciji često imaju ozbiljne posljedice. U starijih i/ili oslabljenih bolesnika preporučljivo je primijeniti najnižu djelotvornu dozu da se spriječi razvoj ataksije ili pretjerane sedacije.

U bolesnika s kroničnom respiratornom insuficijencijom također se preporučuju niže doze, zbog rizika od respiratorne depresije.

Benzodiazepini se moraju primjenjivati s posebnim oprezom u bolesnika koji su skloni zlouporabi alkohola ili lijekova.

Benzodiazepini i benzodiazepinima slični lijekovi ne smiju se primjenjivati sami za liječenje depresije jer mogu ubrzati ili povećati rizik od suicida. Zbog toga se alprazolam mora koristiti s oprezom, a propisivanje treba biti ograničeno u bolesnika sa znakovima i simptomima depresivnog poremećaja ili sklonostima suicidu.

Zabilježeni su slučajevi epizoda hipomanije i manije povezanih s primjenom alprazolama u bolesnika s depresijom.

Benzodiazepini se ne preporučuju za primarno liječenje psihotične bolesti.

Istodobna primjena alprazolama i opioida može dovesti do sedacije, respiratorne depresije, kome i smrti. Zbog tih se rizika sedativi poput benzodiazepina ili srodnih lijekova kao što je alprazolam s opioidima trebaju propisivati samo bolesnicima za koje nema drugih načina liječenja. Ako se donese odluka o propisivanju alprazolama istodobno s opioidima treba primijeniti najnižu učinkovitu dozu, a trajanje liječenja treba biti što kraće. Bolesnike treba pažljivo pratiti zbog znakova i simptoma respiratorne depresije i sedacije. U tom se smislu preporučuje obavijestiti bolesnike i njihove skrbnike (gdje je to moguće), kako bi bili svjesni tih simptoma.

Tolerancija Nakon ponavljane primjene tijekom nekoliko tjedana može doći do smanjenja hipnotičkog učinka benzodiazepina.

Primjena benzodiazepina može dovesti do razvoja fizičke i psihičke ovisnosti na te lijekove. Rizik se povećava s dozom i trajanjem liječenja te je također veći u bolesnika koji su skloni zlouporabi lijekova te u alkoholičara. Ovisnost o lijeku može se pojaviti pri terapijskim dozama i/ili u bolesnika bez rizičnih faktora. Postoji povećan rizik od ovisnosti o lijeku pri kombiniranoj primjeni nekoliko benzodiazepina bez obzira na anksiolitičku ili hipnotičku indikaciju.

Kad se razvije ovisnost, nagli prekid liječenja može biti praćen simptomima ustezanja. Oni se mogu sastojati od glavobolje, bolova u mišićima, izrazite anksioznosti, napetosti, nemira, smetenosti, nesanice, razdražljivosti i disforije. U težim slučajevima mogu nastati sljedeći simptomi: nesposobnost shvaćanja (derealizacija), depersonalizacija, hiperakuzija, obamrlost i trnci u ekstremitetima, grčevi u mišićima i abdomenu, povraćanje, znojenje, tremor, preosjetljivost na svjetlost, buku i fizički dodir, halucinacije i epileptički napadaji. Simptomi ustezanja mogu se razviti nekoliko dana nakon prekida liječenja. Dozu treba postupno smanjivati nakon prestanka terapije alprazolamom.

Zlouporaba lijeka je poznati rizik za alprazolam i druge benzodiazepine te je sukladno tome potrebno pratiti bolesnike pri uzimanju alprazolama. Postoji i rizik od diverzije s ovim lijekom. Prijavljeni su smrtni slučajevi povezani s predoziranjem prilikom zlouporabe alprazolama s ostalim depresorima središnjeg živčanog sustava, uključujući opioide, druge benzodiazepine i alkohol. Ti se rizici trebaju uzeti u obzir prilikom propisivanja ili izdavanja alprazolama, a da bi se smanjili potrebno je koristiti najmanju odgovarajuću dozu i savjetovati bolesnike o pravilnom čuvanju i zbrinjavanju neiskorištenog lijeka.

Povratna anksioznost je prolazni sindrom koji može nastati prilikom prestanka primjene lijeka, pri čemu se simptomi koji su doveli do liječenja benzodiazepinima vraćaju u pojačanom obliku. Moguće su i druge reakcije, uključujući promjene raspoloženja, anksioznost ili poremećaji spavanja i nemir. Budući da je rizik od simptoma ustezanja/povratnog učinka ("rebound") veći nakon naglog prekida liječenja, preporučuje se postupno smanjivanje doze.

Važno je obavijestiti bolesnika da se simptomi ustezanja/povratnog učinka mogu pojaviti nakon prestanka liječenja kako bi se bolesnikov osjećaj nelagode što je više moguće smanjio. Naglim prestankom uzimanja benzodiazepina može doći do parestezije, promjena percepcije i preosjetljivosti tijekom jednog ili više tjedana. U nekim slučajevima zabilježene su konvulzije.

Tijekom primjene benzodiazepina moguće reakcije kao što su nemir, uznemirenost, razdražljivost, agresivnost, deluzije, bijes, noćne more, halucinacije, psihoze, neprikladno ponašanje i drugi neprikladni oblici ponašanja. Ako se to dogodi, potrebno je prekinuti primjenu lijeka. Vjerojatnije je da će se pojaviti u djece i starijih bolesnika. Oprez je potreban u propisivanju benzodiazepina bolesnicima s graničnim ili antisocijalnim poremećajem osobnosti.

Benzodiazepini mogu izazvati anterogradnu amneziju. To se stanje obično javlja nekoliko sati nakon uzimanja lijeka te bi zbog smanjivanja rizika bolesnik trebao biti siguran da će imati 7-8 sati neprekinutog sna.

Istodobno liječenje dekstropropoksifenom potrebno je izbjegavati zbog rizika od respiratorne depresije.

Alprazolam Krka sadrži laktozu. Bolesnici s rijetkim nasljednim poremećajem nepodnošenja galaktoze, potpunim nedostatkom laktaze ili malapsorpcijom glukoze i galaktoze ne bi smjeli uzimati ovaj lijek.

Psihotropni lijekovi

Budući da se može javiti pojačan središnji depresivni učinak, potreban je oprez u slučaju istodobne primjene alprazolama s drugim lijekovima koji imaju depresivni učinak na središnji živčani sustav (SŽS), kao što su antipsihotici (neuroleptici), hipnotici, sedativi, neki antidepresivi, narkotički analgetici, antiepileptici, anestetici i sedirajući antihistaminici. Pri istodobnoj primjeni s narkotičkim analgeticima, može se javiti pojačana euforija koja može dovesti do povećane psihičke ovisnosti.

Ne preporučuje se istodobna primjena lijeka s alkoholom. Kombinacija s alkoholom pojačava sedativni učinak alprazolama.

Istodobna primjena sedativa kao što su benzodiazepini ili srodni lijekovi kao što je alprazolam s opioidima povećava rizik za pojavu sedacije, respiratorne depresije, kome i smrti zbog aditivnog depresivnog učinka na središnji živčani sustav. Doziranje i trajanje istodobne primjene mora se ograničiti.

Istodobna primjena s klozapinom može dovesti do povećanog rizika od respiratornog i/ili srčanog aresta.

S obzirom na to da se alprazolam metabolizira putem CYP3A4 enzima u jetri, inhibitori ovih enzima mogu povećati učinak i koncentraciju alprazolama. Alprazolam se stoga mora primjenjivati s oprezom u bolesnika koji uzimaju inhibitore enzima CYP3A4 te može biti potrebno smanjenje doze.

Podaci iz kliničkih ispitivanja s alprazolamom, in vitro ispitivanja i klinička ispitivanja s lijekovima koji se metaboliziraju uz isti enzim dokazali su različite stupnjeve interakcija i moguće interakcije između brojnih lijekova i alprazolama.

Itrakonazol, snažni CYP3A4 inhibitor povećava bioraspoloživost te produljuje poluvrijeme eliminacije alprazolama. U studiji na zdravim dobrovoljcima, koji su primili 200 mg itrakonazola na dan i 0,8 mg alprazolama, bioraspoloživost je porasla 2 do 3 puta, a poluvrijeme eliminacije produljilo se na otprilike 40 sati. Uočene su promjene psihomotoričkih funkcija uzrokovanih alprazolamom. Itrakonazol može pojačati učinak alprazolama na depresiju SŽS te se nakon prekida uzimanja itrakonazola može smanjiti učinak alprazolama.

Ne preporučuje se istodobna primjena sa snažnim CYP3A4 inhibitorima, poput itrakonazola, ketokonazola, vorikonazola i inhibitora HIV proteaze. Ako je istodobna primjena alprazolama i snažnog CYP3A4 inhibitora neophodna, doza alprazolama se mora smanjiti na jednu polovinu ili jednu trećinu. Fluvoksamin produljuje poluživot alprazolama za 20 do 34 sati i udvostručuje vrijednosti alprazolama u plazmi. Pri istodobnoj primjeni s alprazolamom preporučuje se smanjenje doze alprazolama na polovinu. Fluoksetin ima umjereni inhibicijski učinak na metabolizam alprazolama, što rezultira povećanjem koncentracija u plazmi. Pri istodobnoj primjeni pojačavaju se psihomotorički učinci alprazolama, što može dovesti do prilagođavanja doze. Eritromicin inhibira metabolizam alprazolama te povećava koncentracije alprazolama u plazmi za približno 50%, što može dovesti do prilagođavanja doze. Drugi CYP3A4 inhibitori koji mogu povisiti koncentracije alprazolama u plazmi su: klaritromicin, telitromicin, diltiazem i flukonazol. Može biti potrebno prilagođavanje doze. Cimetidin smanjuje klirens alprazolama što može pojačati njegov učinak. Klinički značaj ove interakcije još nije utvrđen. Induktori CYP3A4 Budući da se alprazolam metabolizira pomoću CYP3A4, induktori tog enzima mogu pojačati metabolizam alprazolama. Interakcije koje uključuju inhibitor HIV proteaze (ritonavir) i alprazolam su kompleksne i ovisne o vremenu. Kratkoročno, niske doze ritonavira rezultiraju većim smanjenjem klirensa alprazolama, produljenjem poluvijeka njegove eliminacije i pojačanim kliničkim učincima. Ipak, nakon produljene izloženosti ritonaviru, indukcija CYP3A djeluje kao protuteža toj inhibiciji. Ova interakcija može zahtijevati prilagodbu doze ili prekid liječenja alprazolamom. Bolesnici koji istodobno uzimaju alprazolam i teofilin imaju značajno niže koncentracije alprazolama u plazmi od bolesnika koji uzimaju alprazolam kao monoterapiju, vjerojatno uzrokovano indukcijom metabolizma. Još nije utvrđen klinički značaj ove interakcije. Pokazalo se da karbamazepin inducira metabolizam alprazolama, što dovodi do njegovog smanjenog učinka. Još nije utvrđen klinički značaj ove interakcije. Slični učinci mogu se očekivati kod istodobne primjene s rifampicinom ili gospinom travom. Učinak alprazolama na farmakokinetiku drugih lijekova Povećane koncentracije digoksina u plazmi zabilježene su pri istodobnoj primjeni 1 mg alprazolama, posebno u starijih bolesnika (>65 godina starosti). Stoga je u bolesnika koji istodobno uzimaju alprazolam i digoksin potrebno pomno pratiti znakove i simptome povezane s toksičnosti digoksina. Potrebno je pripremiti bolesnike na pojačani učinak miorelaksansa (rizik od padova) pri istodobnoj primjeni s alprazolamom, osobito na početku liječenja. Sljedeće kombinacije treba izbjegavati Dekstropropoksifen može inhibirati metabolizam ili smanjiti klirens alprazolama s posljedičnim povećanjem vrijednosti alprazolama u plazmi, što uzrokuje pojačani učinak alprazolama. Treba izbjegavati istodobnu primjenu s dekstropropoksifenom. Sljedeće kombinacije mogu zahtijevati prilagođavanje doze Na početku liječenja alprazolamom, imipramin i njegov metabolit desmetilimipramin mogu dosegnuti 30% više koncentracije u plazmi zbog inhibicije metabolizma. Nefazodon inhibira oksidaciju alprazolama putem sustava CYP3A4, što rezultira udvostručenjem koncentracija u plazmi i pojačanim učinkom alprazolama. Potrebno je razmotriti smanjenje doze alprazolama na jednu polovicu.

Kontraceptivi: Kontraceptivi mogu inhibirati metabolizam benzodiazepina i oksidaciju alprazolama što dovodi do povećanja vrijednosti alprazolama u plazmi i pojačanog učinka alprazolama.

Omeprazol može inhibirati metabolizam alprazolama što dovodi do povećanja koncentracija alprazolama u plazmi i pojačanog učinka alprazolama.

Velika količina podataka na temelju kohortnih studija ukazuju da izlaganje benzodiazepinu tijekom prvog tromjesečja nije povezano s povećanim rizikom od teških oštećenja ploda. Međutim, neka ranija epidemiološka ispitivanja kontrole slučajeva pokazala su da postoji povećani rizik od rascjepa nepca. Podaci pokazuju da je rizik od rođenja djeteta s rascjepom nepca nakon izlaganja majke benzodiazepinima tijekom trudnoće manji od 2/1000 u usporedbi s pojavnošću u općoj populaciji

(1/1000).

Primjena visokih doza benzodiazepina tijekom drugog i/ili trećeg tromjesečja trudnoće povezuje se sa smanjenjem aktivnih pokreta fetusa te varijabilnosti fetalnog srčanog ritma.

Kada je medicinski indicirana primjena benzodiazepina tijekom posljednjeg razdoblja trudnoće, čak i pri niskim dozama, moguća je pojava sindrom mlohavog dojenčeta (engl. floppy infant syndrome) kao što je aksijalna hipotonija, te oslabljeno sisanje uz smanjen prirast težine. Ovi simptomi su reverzibilni, ali mogu potrajati 1 do 3 tjedna, uzimajući u obzir poluvijek lijeka. Pri visokim dozama moguća je pojava respiratorne depresije ili apneje i hipotermije u novorođenčeta. Nekoliko dana nakon rođenja moguće je primijetiti neonatalne simptome ustezanja s hiperekscitabilnošću, agitacijom i tremorom, čak i kada nije prisutan sindrom mlohavog djeteta. Pojava simptoma ustezanja ovisi o poluvijeku lijeka.

Uzimajući u obzir navedene podatke, primjena alprazolama tijekom trudnoće može se razmotriti samo ako se strogo poštuju odobrene indikacije i doziranje lijeka, odnosno ako je liječenje apsolutno neophodno. Liječnici koji propisuju alprazolam ženama u reproduktivnoj dobi trebaju upozoriti svoje bolesnice da im se obrate ako misle da su trudne ili planiraju trudnoću, kako bi prekinule liječenje. S obzirom na svoj farmakološki učinak, alprazolam može dovesti do hipotermije, hipotonije i umjerene respiratorne depresije u novorođenčeta. Stoga je primjena alprazolama tijekom trudnoće dopuštena samo u slučaju kritične indikacije. Nadalje, djeca majki koje su redovito uzimale benzodiazepine pri kraju trudnoće, mogu pokazati znakove ustezanja za vrijeme postnatalnog razdoblja.

Ako je neophodno liječenje alprazolamom tijekom posljednjeg razdoblja trudnoće, potrebno je izbjegavati visoke doze te pratiti simptome ustezanja i/ili pojavu sindroma mlohavog djeteta u novorođenčadi.

Ako se alprazolam koristio u trudnoći ili ako je bolesnica ostala u drugom stanju tijekom uzimanja alprazolama, bolesnicu treba upozoriti na moguće nuspojave u novorođenčeta.

Alprazolam se u malim količinama izlučuje u majčino mlijeko. Međutim, alprazolam se ne preporučuje tijekom dojenja. Potrebno je odlučiti da li prekinuti dojenje ili prekinuti liječenje/suzdržati se od liječenja alprazolamom uzimajući u obzir korist dojenja za dijete i korist liječenja za ženu.

Za vrijeme liječenja benzodiazepinima, prethodno nezapažena depresija može u sklonih pojedinaca postati očita.

Tijekom liječenja benzodiazepinom, osobito u starijih bolesnika, moguće su reakcije kao što su nemir, uznemirenost, razdražljivost, neosjetljivost, deluzije, bijes, noćne more, halucinacije, psihoze, neprikladno ponašanje te drugi učinci na ponašanje.

Primjena (čak i u terapijskim dozama) može dovesti do razvoja fizičke ovisnosti: prekid terapije može dovesti do simptoma ustezanja ili povratnog ("rebound") učinka. Može doći i do psihičke ovisnosti. Prijavljeni su i slučajevi zlouporabe lijeka.

Može se javiti anterogradna amnezija primjenom terapijskih doza, a rizik se povećava pri višim dozama. Amnezijski učinci mogu biti povezani s neprikladnim ponašanjem.

Nakon dobivanja odobrenja lijeka, važno je prijavljivanje sumnji na njegove nuspojave. Time se omogućuje kontinuirano praćenje omjera koristi i rizika lijeka. Od zdravstvenih radnika se traži da prijave svaku sumnju na nuspojavu lijeka putem nacionalnog sustava prijave nuspojava: navedenog u Dodatku V.

Predoziranje benzodiazepinima obično se manifestira kao depresija središnjeg živčanog sustava u različitim stupnjevima, od omamljenosti do kome. U blagim slučajevima, simptomi su omamljenost, mentalna smetenost i letargija, a u ozbiljnijim slučajevima simptomi mogu uključivati ataksiju, omaglicu, dizartriju, slabost mišića, hipotoniju, hipotenziju, respiratornu depresiju, paradoksalne reakcije kao što su uznemirenost, agresivnost i halucinacije. Mogu se pojaviti midrijaza i mioza. Koma se rijetko dogodi, a vrlo rijetko može doći do smrti.

Anksioznost i halucinacije se češće javljaju tijekom liječenja alprazolamom u usporedbi s drugim benzodiazepinima. Više doze alprazolama mogu uzrokovati depresiju disanja i hipotenziju. Alprazolam može uzrokovati napadaje i učinke na srce poput tahikardije. Također se mogu javiti i hipotermija, mučnina i povraćanje.

25 mg do 50 mg alprazolama u kombinaciji s alkoholom (2 ‰ u krvi) je u odrasle osobe uzrokovalo letalnu intoksikaciju. U osmogodišnjaka je 0,3 mg/kg alprazolama uzrokovalo umjereno tešku intoksikaciju, kao i 10 mg alprazolama u trinaestogodišnjaka. U odrasle je osobe doza od 15 mg (uz alkohol) uzrokovala tešku intoksikaciju, dok je doza od 20 mg do 40 mg, također u odrasle osobe, uzrokovala srednje tešku intoksikaciju.

Bolesnici sa slabim znakovima trovanja trebaju, uz nadzor liječnika, odspavati. U teškim slučajevima trovanja s oralnim benzodiazepinima, preporučuje se ispiranje želuca uz zaštitu dišnih putova intubacijom, ako bolesnik nije pri svijesti. Ako je bolesnik pri svijesti, preporučuje se izazivanje povraćanja (unutar jednog sata). Potrebno je dati aktivni ugljen za smanjenje apsorpcije, kao i potporne mjere za respiratorne i kardiovaskularne funkcije.

U teškim slučajevima intoksikacije treba razmotriti liječenje antagonistima benzodiazepina (npr. flumazenil) zajedno s kontinuiranom infuzijom s obzirom na produljeni učinak benzodiazepina, (pogledajte sažetak opisa svojstava lijeka flumazenila za podatke o doziranju). Flumazenil može povećati rizik od konvulzija. Forsirana dijaliza i hemodijaliza nemaju učinka.

Alprazolam je benzodiazepin s triazolnim prstenom u strukturi. Alprazolam se veže na benzodiazepinske receptore i tako potencira GABA sustav.

Lijek ima brz nastup djelovanja na uobičajene simptome anksioznosti poput agitacije, nemira i napetosti. U terapijskim dozama omaglica je manje česta. U anksiolitičkim dozama alprazolam ne uzrokuje mišićnu slabost ili može uzrokovati samo blagu mišićnu slabost.

Alprazolam uzrokuje smanjenje REM spavanja i prolongaciju REM latencije ovisno o dozi.

Primijećen je razvoj tolerancije u odnosu na sedativni učinak, no ne i na anksiolitički učinak alprazolama.

Bioraspoloživost alprazolama iznosi oko 90%. Istodobno uzimanje hrane odgađa apsorpciju alprazolama bez učinka na apsorbiranu količinu. Vršna koncentracija alprazolama u plazmi postiže se 1 do 2 sata nakon peroralne primjene lijeka. Koncentracija alprazolama u plazmi proporcionalna je primijenjenoj dozi.

Stupanj vezanja alprazolama na proteine u serumu je 70%. Klirens je oko 1 ml/min/kg, a volumen distribucije je oko 1 l/kg.

Alprazolam ne uzrokuje indukciju enzima ili uzrokuje samo slabu indukciju enzima. Alprazolam se ekstenzivno metabolizira u jetri, uglavnom putem hidroksilacije u alfa-hidroksialprazolam i 4hidroksialprazolam metabolite koji se glukoroniziraju prije izlučivanja urinom.

Poluvijek eliminacije alprazolama je oko 12 sati. Metaboliti alprazolama su biološki aktivni. Njihovo poluvrijeme eliminacije slično je onom u alprazolama, ali zbog njihove niske koncentracije u plazmi ne pridonose farmakološkom učinku.

Alprazolam se nije pokazao mutagenim u in vitro Amesovom testu. Alprazolam nije uzrokovao kromosomske aberacije u in vivo mikronukleusnom testu na štakorima do najviše ispitane doze od 100 mg/kg, koja je 500 puta viša od najveće preporučene dnevne doze za ljude od 10 mg/dan.

Nije zabilježen kancerogeni potencijal u 2-godišnjim biološkim ispitivanjima alprazolama u štakora u dozama do 30 mg/kg/dan (150 puta od najveće preporučene dnevne doze za ljude od 10 mg/dan) i u miševa u dozama do 10 mg/kg/dan (50 puta najveća preporučena dnevna doza za ljude od 10 mg/dan).

Kada su štakori tretirani s 3, 10 i 30 mg/kg/dan alprazolama oralno (od 15 do 150 puta veće od maksimalne preporučene dnevne doze za ljude) tijekom 2 godine, uočena je o dozi ovisna tendencija povećanja učestalosti pojave katarakte (ženke) i vaskularizacije rožnice (mužjaci). Ta se oštećenja nisu pojavila sve do nakon 11 mjeseci liječenja.

Alprazolam nije narušio plodnost u mužjaka štakora do najviših ispitivanih doza od 5 mg/kg/dan, što je 25 puta veće od najveće preporučene dnevne doze za ljude od 10 mg/dan. Nakon izlaganja skotnih ženki štakora istoj dozi zabilježeno je blago smanjenje postpartalnog preživljavanja mladunčadi. Vrlo visoke doze alprazolama u skotnih ženki štakora i kunića povezane su s povećanom incidencijom fetalne smrti, malformacija skeleta i zaostajanja u razvoju potomstva.

laktoza hidrat kukuruzni škrob krospovidon (vrsta A) povidon K 25 magnezijev stearat (E470b) polisorbat 80

Jedna tableta od 0,5 mg sadrži: laktoza hidrat kukuruzni škrob krospovidon (vrsta A) povidon K 25 boja Carmine (E120) magnezijev stearat (E470b) polisorbat 80

laktoza hidrat kukuruzni škrob krospovidon (vrsta A)

povidon K 25 boja Patent blue V (E131) magnezijev stearat (E470b) polisorbat 80

Jedna tableta od 2 mg sadrži:

laktoza hidrat kukuruzni škrob krospovidon (vrsta A) povidon K 25 magnezijev stearat (E470b) polisorbat 80